Kako da znate da ste došli do tačke sagorevanja na poslu

Sagorevanje, Burnout
Fotografija: Gerd Altmann sa Pixabay.com

Ljudi koji se bore sa stresom na radnom mestu mogu se izložiti visokom riziku od sagorevanja (eng. Burnout). Sagorevanje na poslu može ostaviti ljude iscrpljenim, praznim i nesposobnim da se nose sa zahtevima života.

Sagorevanje može biti praćeno i različitim mentalnim i fizičkim zdravstvenim simptomima. Ako se ne uzmu u obzir, sagorevanje može otežati pojedincu da dobro funkcioniše u svakodnevnom životu.

Šta je sagorevanje?

Termin “sagorevanje” je relativno novi termin, koji je 1974. “skovao” Herbert Freudenberger, u svojoj knjizi Burnout: High Cost of High Achievement. On je prvobitno definisao sagorevanje kao “izumiranje motivacije ili podsticaja, posebno tamo gde nečija predanost nekom uzroku ili vezi ne daje željene rezultate.”

Sagorevanje je reakcija na dugotrajni ili hronični stres na poslu i karakterišu ga tri glavne dimenzije: iscrpljenost, cinizam (manje identifikacije sa poslom) i osećaji smanjene profesionalne sposobnosti.

Jednostavnije rečeno, ako se osećate iscrpljeno, počinjete da mrzite svoj posao i počnete da se osećate manje sposobnim na poslu, pokazujete znakove sagorevanja.

Stres koji doprinosi sagorevanju može doći uglavnom sa vašeg posla, ali stres iz vašeg ukupnog načina života može doprineti ovom stresu. Karakteristike ličnosti i obrasci mišljenja, kao što su perfekcionizam i pesimizam, takođe mogu doprineti pojavi sagorevanja.

Većina ljudi veliki deo svog budnog vremena provodi radeći. A ako mrziš svoj posao, strahuješ za posao i ne dobiješ nikakvo zadovoljstvo od onoga što radiš, to može ozbiljno da utiče na tvoj život.

Znaci i simptomi

Zena pod stresom
Fotografija: Gerd Altmann sa Pixabay.com

Iako sagorevanje nije psihološki poremećaj koji se može dijagnostikovati, to ne znači da ga ne treba shvatiti ozbiljno.

Evo nekih od najčešćih znakova izgaranja:

  • Otuđenje od aktivnosti vezanih za posao: Pojedinci koji doživljavaju sagorevanje vide svoje poslove kao sve više stresne i frustrirajuće. Oni mogu postati cinični prema svojim radnim uslovima i ljudima sa kojima rade. Oni se takođe mogu emocionalno distancirati i početi da se osećaju otuđeno od svog rada.
  • Fizički simptomi: Hronični stres može dovesti do fizičkih simptoma, kao što su glavobolje i bolovi u stomaku ili intestinalni problemi, i hroničnog umora.
  • Emocionalna iscrpljenost: Sagorevanje uzrokuje da se ljudi osećaju iscrpljeni, nesposobni da se nose sa životom i radom. Često im nedostaje energije da bi obavili svoj posao.
  • Smanjenje performansi: Sagorevanje uglavnom utiče na svakodnevne zadatke na poslu – ili kod kuće kada nečiji glavni posao uključuje brigu o članovima porodice. Pojedinci sa simptomom sagorevanjem osećaju negativan stav prema zadacima. Oni imaju poteškoće da se koncentrišu i često im nedostaje kreativnost.

Sagorevanje deli neke slične simptome sa depresijom. Pojedinci sa depresijom doživljavaju negativna osećanja i misli o svim aspektima života, a ne samo na poslu. Simptomi depresije mogu uključivati i gubitak interesa za stvari, osećaje beznađa, kognitivne i fizičke simptome kao i misli o samoubistvu. Pojedinci koji imaju simptome sagorevanja mogu biti izloženi većem riziku od razvoja depresije.

Faktori rizika

Rizik
Fotografija: Wokandapix sa Pixabay.com

Posao sa visokim stresom ne dovodi uvek do sagorevanja. Ako se stresom dobro upravlja, možda neće biti nikakvih loših efekata. Ali neki pojedinci (i oni u određenim zanimanjima) su pod većim rizikom od drugih.

Njihova velika radna opterećenja stavljaju pojedince sa određenim karakteristikama ličnosti i osobinama života na veći rizik od sagorevanja.

Radnici u svakoj industriji na svakom nivou su potencijalno ugroženi.

Prema izveštaju Gallupa za 2018. godinu, sagorevanje zaposlenih ima pet glavnih uzroka:

  • Nerazuman vremenski pritisak. Zaposleni koji kažu da imaju dovoljno vremena da rade svoj posao imaju 70% manje šanse da dožive visoku sagorenost. Pojedinci koji nisu u mogućnosti da dobiju više vremena, kao što su bolničari i vatrogasci, imaju veći rizik od sagorevanja.
  • Nedostatak komunikacije i podrške od strane menadžera. Podrška menadžera nudi psihološku zaštitu od stresa. Zaposleni koji se osećaju snažno podržani od strane svog menadžera imaju 70% manje verovatnoće da će doživeti sagorevanje.
  • Nedostatak jasnoće uloge. Samo 60% radnika zna šta se od njih očekuje. Kada su očekivanja poput pokretnih meta, zaposleni mogu biti iscrpljeni jednostavno pokušavajući da shvate šta bi trebalo da rade.
  • Neizvodljivo opterećenje. Kada se radna opterećenja osećaju neizvodljivo, čak i najoptimističniji zaposleni će se osećati beznadežno. Osećaj preplavljenosti može brzo dovesti do sagorevanja.
  • Nepošten tretman. Zaposleni koji smatraju da se prema njima postupa nepravedno na poslu, imaju 2 do 3 puta veću šansu da iskuse visok nivo sagorevanja. Nepošteni tretman može uključivati stvari kao što su favoriziranje, nepravedna naknada i zlostavljanje od strane saradnika.

Prevencija i lečenje

Stres
Fotografija: Gerd Altmann sa Pixabay.com

Iako izraz “sagorevanje” ukazuje na to da može biti trajno stanje, to je reverzibilno. Osoba koja se oseća sagorelo možda će morati da napravi neke promene u svom radnom okruženju.

Približavanje odeljenju za ljudske resurse o problemima na radnom mestu ili razgovoru sa supervizorom o pitanjima može biti korisno ako se ulažu u stvaranje zdravijeg radnog okruženja.

U nekim slučajevima, promena položaja ili novi posao može biti neophodan da bi se prekinula sagorevanje.

Takođe može biti korisno razviti jasne strategije koje će vam pomoći da upravljate svojim stresom. Strategije za samopomoć, kao što je konzumiranje zdrave hrane, redovno vežbanje i uključivanje u navike zdravog spavanja, mogu pomoći u smanjenju nekih efekata posla sa visokim stresom.

Odmor vam može ponuditi i privremeno olakšanje, ali nedelju dana od kancelarije neće biti dovoljno da vam pomogne da pobedite osećaj sagorenosti. Redovino zakazivanje pauza na poslu, uz svakodnevne vežbe obnavljanja, može biti ključno u borbi protiv sagorevanja.

Ako ste sagoreli na poslu i imate poteškoća u pronalaženju izlaza, ili sumnjate da možda imate i mentalno zdravstveno stanje kao što je depresija, potražite profesionalni tretman.

Razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje može vam pomoći da otkrijete strategije kako biste se osećali bolje.

 

Izvor: VeryWellMind

Dušan Petrović
About Dušan Petrović 2 Articles
Rođen u Zemunu one godine kad se dogodila Černobiljska katastrofa. Od malena ozračen tehnologijom, računarima i internetom. Završio Mašinski fakultet u Beogradu, ali uvek težio internetu. Osnivač online portala LepaRec.org

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


eight − 7 =