
Ne zna se ništa o njegovim počecima – gde je rođen, kada, ko su mu bili roditelji… Ipak, jedno je sigurno – postao je veliki!
U Beču je u toku retrospektiva dela flamanskog slikara Pitera Brojgela Starijeg čime je počelo obeležavanje 450 godina od smrti slavnog umetnika.
Izložba “Jednom u životu” (“Once in a lifetime”) koja traje do 13. januara u Beču predstavlja 30 slika, 35 crteža i više od 30 skica umetnika koji je živeo od 1525. do 1569. godine.
Misteriozni počeci

Postoje zapisi da je Piter Brojgel rođen pored grada koji se zvao Breda, ali nije sigurno da li se radi o Bredi u Holandiji ili o belgijskom gradu Bri koji se na latinskom isto zove Breda.
Teoriju o belgijskom gradu Bri je smislio Mander, koji je ovaj podatak verovatno iskonstruisao da bi potkrepio tezu o “seoskom” poreklu umetnika jer selo koje on pominje ne postoji. Najverovatnije da se radi o tome da on nije Piter iz Brojgela već Piter od (oca) Brojgela.
Kao što ne znamo ni imena njegovih roditelja, takođe su nepoznati tačni podaci o godini slikarevog rođenja. U svakom slučaju to je bilo pre 1530. a najveći broj stručnjaka kao godinu rođenja uzima 1525.
“Smešni seljak” Brojgel

Pošto je radio u stilu Hijeronimusa Boša i slikao humorističke scene Brojgel je dobio nadimak “smešni”, a zbog njegove ljubavi prema seoskom žanru, koje je ovekovečio na svojim delima zvali su ga i “seljak Brojgel”.
Brojgel, kao renesansni slikar na početku karijere je slikao pejzaže sa biblijskim i mitološkim temama. Stvorio je veliki broj bakroreza, a među najpoznatije spada serija grafika “Sedam smrtnih grehova” iz 1557.
Sačuvano je oko 45 njegovih autentična slika, od kojih se trećina nalazi u Umetničko-istorijskom muzeju u Beču. Ostali radovi su se izgubili, smatra se da zapravo veći broj onoga što je Brojgel stvorio danas više ne postoji, ali je sačuvan veći broj njegovih crteža i grafika.
Među najpoznatija dela spadaju “Holandske poslovice” (“Dvanaest poslovica”)koje je naslikao 1559. godine i na ovoj slici se nalazi veliki broj figura koje prikazuju holandske poslovice.

Slika “Gradnja Vavilonske kule” iz 1563. godine smatra se za Brojgelovo remek-delo – gigantska građevina je stvarana u smesi stilova i deluje apsurdno pošto je smeštena u srednjovekovni evropski pejzaž. Nalazi se u muzeju u Beču.
Praotac slikarske dinastije
Godine 1563. Piter Brojgel je oženio ćerku od svog učitelja Piter Keke van Elsta.Venčali su se u crkvi Notr Dam de la Kapel u Briselu, i u tom gradu par je ostao do kraja života.
Sledeće godine rodio im se sin Piter, a dve godine kasnije i Jana. Obojica su postali takođe poznati slikari. Osim odabira profesije i najvećeg dara koji su od oca mogli da dobiju – talenta, sa njim ih je povezivala i činjenica da su i oni dobili nadimke – Piter Mlađi je bilo “Pakleni Brojgel”, a Jan “Somot Brojgel”.
Piter Brojgel Stariji zapravo je bio praotac jedne velike slikarske familije, čiji su članovi sve do 17. veka bili aktivni slikari.
Izvor: www.dnevno.rs
Be the first to comment