Često govorimo o psihi i telu kao da su potpuno odvojeni, što naravno ne može biti istina. Jednostavno je, stanje uma utiče na telo, i obrnuto. Istina je sledeća: Da bi um i telo funkcionisali ispravno i bili u skladu, telu je potrebna redovna fizička aktivnost. Svakako ako vežbate i ako ste aktivni osećaćete se odlično i bićete puni energije. Većina ljudi počinje da vežba zbog fizičke kondicije, lepog izgleda, odlaska na bazen ili na more, unapređenja fizičkog zdravlja, ali mnogi nisu svesni neverovatne mentalne koristi koja se dobija kroz kontinuiranu fizičku aktivnost. Vežbanje daje prirodan osećaj sreće i zadovoljstva bez štetnih posledica. Redovnim vežbanjem naše telo se menja tako da postajemo zadovoljniji njegovim izgledom i samopouzdaniji, ali samopouzdanje ne proizilazi samo iz doživljaja veće fizičke privlačnosti.
Dakle, vežbanje može da transformiše vaše telo na mnogo načina, koji nisu samo estetske prirode. Zgodno telo, lakoća kretanja, britkiji um i samopouzdanje. Dobra vest je to što je dostupno svima, u raznim oblicima. Naše telo je stvoreno da se kreće, međutim, fizička aktivnost ne stimuliše samo mišiće, već i različita područja mozga sprečavajući kognitivno propadanje. Osim toga, vežbanje redukuje stres i predstavlja sredstvo kontrole emocija. Ako mozak izložimo odgovarajućem stimulativnom okruženju kao što su treninzi, povećavamo šansu da izvršimo prevenciju, tj. efekte starenja na mozak koji počinju da deluju posle 45. godine života i mogućnost da sprečimo pojavu raznih oblika demencije i degenerativnih oboljenja (Alchajmerova bolest). Vežbanje sprečava odumiranje nervih ćelija i povećava njihovu otpornost, a svi želimo da nas pamćenje i koncentracija što duže služe.
Kardio treninzi poboljšavaju funkciju pamćenja, dok visoko intentenzivni intervalni trening pozitivno utiče na vigilnost pažnje, ali i bolju kontrolu apetita jer smanjuje koncentraciju grelina, hormona koji stvara osećaj gladi. Pokazalo se da oni koji vežbaju redovno imaju više energije u toku radnih sati u odnosu na one koji pretežno sede.
Vežbanje se takođe koristi u lečenju anksioznosti, kao i blažih oblika depresije jer podstiče lučenje endorfina, neurotransmitera zaduženog za osećanje sreće i euforije. Iz tog razloga vežbanje se preporučuje kao konstruktivna strategija u prevazilaženju bilo kojeg oblika zavisnosti zbog lučenja dopamina koji se prirodno stvara kod aktivnosti kao što su vežbanje, seks, uzimanje hrane, ali i droge.
Vežbanje ili bilo koju drugu aktivnost možete da sprovodite sami, sa partnerom, sa prijateljima, na grupnim treninzima, uz trenera ili kombinovano. Ako vežbate sa partnerom to će uticati na porast bliskosti, vaš seksualni život, kvalitetno provođenje vremena, pružanje podrške, povećanje motivacije… Aktivnosti koje Vam se nude su raznovrsne, da li je u pitanju teretana, časovi plesa, pilates, trčanje maratona, plivanje i mnoge druge, potrebno je samo da izaberete.
Dakle da sumiramo i dodamo najvažnije:
– redovno aerobno vežbanje povećava nivo dopamina i seratonina u mozgu koji su povezani sa poboljšanjem zadovoljstva
– vežbe povećavanju lučenje endorfina, hormon koji je zadužen za poboljšanje raspoloženja i energije
– vežbanje poboljšava sposobnost uma da izdrži svakodnevne stresove i nevolje
– istraživanja pokazuju da vežbanje može da ublaži simptome predmenstrualnog sindroma i depresije
– povećava bolji kvalitet sna
– dokazano je da trening snage smanjuje napetost u telu i umu
– istraživanja dokazuju da vežbanje smanjuje, a može i sprečiti anksioznost i napade panike
– vežbanje povećava mentalnu jasnoću i efikasnost
– ono poboljšava kognitivno funkcionisanje u srednjem i starijem dobu
– vežbanje utiče na bolje rasuđivanje, razmišljanje, učenje, kreativnost
– vežbanje u velikoj meri povećava samopouzdanje
– vežbanje dovodi do kvalitetnijeg seksualnog života
– vežbanje povećava društvenu aktivnost i smanjuje osećaj usamljenosti i izolacije
– sve u svemu, vežbanje je jedan od najboljih i najzdravijih načina da se poboljšaju sreća i zadovoljstvo
Radite na sebi.
Be the first to comment