Svakodnevno praćenje vijesti na aktuelnu temu koronavirusa iziskuje mnogo vremena i pažnje. Suočavamo se sa nečim novim, nepoznatim i prijetećim. Kod većine ljudi ova situacija izaziva osjećanja poput ansioznosti, uznemirenosti, unutrašnje tenzije i neizvjesnosti, što je posledica osjećanja da nemamo baš nikakvu kontrolu nad situacijom. Ova osjećanja se javljaju spontano i automatski, odnosno nesvjesno, a to znači da mi ne možemo spriječiti njihovu pojavu.
A šta mi, koji ne radimo na pronalasku vakcine protiv ovog virusa, možemo da uradimo da bi imali kontrolu nad situacijom?
Šta možemo da učinimo?
Istina koju većina ljudi odbija da prihvati je jednostavna: nemamo kontrolu nad mnogim stvarima koje se događaju u našem životu.
Sada je teško govoriti o slobodi, ali jedina sloboda koju nam niko ne može oduzeti, ni u ovoj, a ni bilo kojoj drugoj situaciji, je naš odgovor na nju, odnosno kako se mi osjećamo u odnosu na tu situaciju.
Možemo da osjećamo konstantan strah i uznemirenost i da na taj način dozvolimo nevidljivom neprijatelju da pokvari naš život. A možemo i da izaberemo da se oslobodimo tih neprijatnih emocija, da sami stvaramo svoj doživljaj svijeta birajući odgovore.
Ne možemo da ne damo odgovor na ovu (ili bilo koju drugu) situaciju. Način na koji odgovoramo određuje naš život. Naš doživljaj je uvijek u našoj moći. Niko nam ne može oduzeti naš doživljaj stvarnosti. Niko ne može naš doživljaj odrediti umjesto nas. Naša stvarnost je proizvod naše percepcije, a to je način na koji tumačimo i doživljavamo stvarnost.
Sve što možemo da kontrolišemo sada, osim dobrovoljne samoizolacije i čestog pranja ruku, je lični doživljaj. Kada usmjerimo energiju na stvari koje možemo da kontrolišemo, bićemo mnogo efikasniji i opušteniji.
U neizvjesnim situacijama, ljudi više nego inače imaju potrebu da imaju neku strukturu. Medji i društvene mreže nas konstantno zatrpavaju savjetima kako se treba posvetiti sebi, zdravoj ishrani, čitanju, vježbanju… ali se rijetko govori o preduslovima da počnemo sa svim tim korisnim aktivnostima, a onda osjećamo krivicu što ne radimo ništa od toga. Preduslov za bavljenje sobom, čitanje, kuvanje, kreativnost u najširem smislu je da se umirimo i smanjimo stres, kako bi sve što radimo nakon toga bilo efikasnije.
Neizvesnost, (s)trpljenje i sposobnost da tolerišemo frustraciju je sastavni dio života. U ovom trenutku, ta osjećanja dijelimo sa ostatkom čovječanstva.
Djeluje kao da je priroda pritisnula dugme „pause“, da se život zaustavio, a i činjenica je da nam se ustaljene životne navike i planovi mijenjaju, ali osjećanja i obrasci ponašanja u ovoj situaciji su isti oni koje smo imali ranije, samo pojačani do maksimuma.
Ovo je jedna od rijetkih situacija kada se svi osjećamo isto. Svi osjećamo da nemamo kontrolu nad dešavanjima i suočavanje sa ovim osjećanjima i sposobnostima može nam pomoći u promjeni perspektive, pa i odnosa koje uspostavljamo i koje ćemo uspostavljati u budućnosti.
I dok se svakodnevno prebrojavaju zaraženi i preminuli od posledica
COVID-19, većina ljudi bira jednu od dvije strategije:
- Precjenjivanje prijetnje i stepena opasnosti, što dovodi do osjećaja preplavljenosti panikom ili
- Potcjenjivanje, odnosno minimiziranje osjećaja neposredne opasnosti.
Ni jedna od ove dvije strategije nije dobra.
Pored ispravne procjene stepena opasnosti, jako je važna i adekvatna procjena rezlijentnosti, odnosno sopstvenih kapaciteta za uspješnu adaptaciju, uprkos izazovima i teškim okolnostima.
Nije lako odgovoriti na sve ove životne zadatke, pa ako u tome ne uspijevate i ipak vas preplavljuju negativna osjećanja i panika, potražite podršku psihoteraeputa, u ovom periodu neka to bude putem video poziva. Mnogi terapeuti će vam to i sami ponuditi.
Dobra vijest je da su velike su šanse da ste jači nego što mislite, jer sve dok ste svjesni što se dešava znači i da ste mentalni zdravi.
#ostanidoma #ostanikodkuće
Be the first to comment