
Kada je u pitanju joga, obično se u prvi plan ističe da ova drevna disciplina unapređuje pre svega duh i mentalno zdravlje ljudi, utičući pozitivno na njihov um, kroz meditaciju i izgradnju drugačijeg odnosa prema životu. Međutim, joga ne unapređuje samo mentalno zdravlje već ima razne benefite i kada je u pitanju čovekovo telo. Menjajući životne navike ljudi, ovaj globalno popularan način rada na telu i duhu pozitivno utiče na njihovo celokupno zdravlje, i to na mnogo različitih nivoa. U nastavku teksta ukazaćemo vam na samo neke od tih brojnih benefita, sa akcentom na telesne blagodeti koje vam može pružiti praktikovanje joge. Pored unutrašnjeg spiritualnog balansa, ova disciplina može učiniti pravo čudo i za vaše telesno zdravlje i pružiti osećaj prirodne ravnoteže i fizičkog blagostanja.

Joga i/ili fizikalna terapija
Bol u leđima, bilo da je akutne ili hronične prirode, ume da zbuni, jer njegov uzrok često može biti nepoznat. Iako se možda ne može porediti sa standardnim tretmanima kao što je npr. fizikalna terapija, joga i te kako može pomoći u lečenju hroničnih bolova u donjem delu leđa, kao i u vratu, ramenima i zglobovima. S obzirom na to da ova dalekoistočna gimnastika u svojoj praksi uz kontrolisano disanje i meditaciju uključuje i fizičke položaje tela, ona može biti odlična dopuna fizioterapiji. Praktikovanje joge će ojačati vaša leđa, učiniti vas fleksibilnijima i osloboditi vas stresa i napetosti, a potreba za korišćenjem lekova protiv bolova definitivno će se smanjiti. Zapravo, joga ima veliki uticaj na smanjenje bola uopšte, čak i kada su u pitanju znatno teža oboljenja.
Praktikovanje joge utiče na poboljšanje cirkulacije
Ova disciplina daje odlične efekte kod poboljšanja cirkulacije i protoka kiseonika, što vodi ka detoksikaciji i važno je za funkcionisanje čitavog organizma. Problemi sa krvnim sudovima sve su češća pojava, kao posledica stresnih situacija i nezdravnog načina života. Oni uzrokuju brojna oboljenja, posebno u zrelim godinama. Joga vežbe su zato poželjne u svakom životnom dobu čoveka, naravno, uz prilagođen nivo zahtevnosti. Njihovo praktikovanje će doneti brojne blagodeti svim uzrastima, kako deci i mladima tako i osobama u dubokoj starosti.
Joga pomaže kod kardiovaskularnih bolesti
Umerena fizička aktivnost se često savetuje obolelima od kardioveskularnih bolesti, zbog čega joga može biti idealna alternativa. Kombinujući tehnike disanja sa fizičkim vežbama sporijeg intenziteta, joga može pomoći pacijentima koji pate od kardiovaskularnih bolesti ili imaju predispozicije za njihov nastanak. Redovno joga vežbanje reguliše srčani ritam i krvni pritisak, smanjujući rizik od srčanog udara.

Redukcija telesne težine uz pomoć joge
Iako smanjenje gojaznosti nije nešto što joga ima za primaran cilj, redukcija telesne težine i sagorevanje masnih naslaga je još jedna veoma značajna posledica upražnjavanja joge. Ovo je takođe u vezi sa nivoom kortizola, hormona stresa, koji moderno doba donosi ne samo našem duhu već i telu. Kao rezultat redovnog, strpljivog i pravilnog vežbanja, koje deluje motivišuće i utiče da postanemo svesniji svog tela, pa s tim u vezi i disciplinovaniji po pitanju ishrane i vežbanja, uz odgovarajuće joga položaje možete dobiti savršeno oblikovanu figuru.
Pravilno držanje tela uz jogu
Redovno vežbanje joge obezbeđuje telu gipkost i elastičnost i poboljšava ravnotežu, pa tako utiče i na pravilno držanje, osnažujući kičmu i abdominalne mišiće. Joga položaji i asane pomoći će vam da zategnete i ojačate telo, te da mu date potrebnu energiju, jer su u pitanju kompleksni položaji koji angažuju mnogo mišića. Praktikovanje joge se posebno savetuje onima koji rade za računarom, kod kuće ili na poslu, ne razmišljajući pri tome mnogo o položaju svog tela.
Joga poboljšava zdravlje i rad pluća
S obzirom na to da se u jogi pridaje veliki značaj tehnici disanja, svakodnevno praktikovanje ove tehnike ojačaće mišiće grudnog koša i poboljšati vaše disanje i kapacitet pluća. Vežbe dubokog i sporijeg disanja karakteristične za jogu dovešće do većeg protoka kiseonika u alveole i efikasne razmene gasova u plućima, ali i do smirivanja nervnog sistema. Ovo je takođe korisno i obolelima od astme.

Joga kao prateća i alternativna terapija
Dakle, joga se često primenjuje i savetuje kao prateća ili alternativna terapija kod lečenja izvesnih bolesti. Ovde smo istakli samo neke od njih. Pored svega navedenog, ova „meditacija u pokretu“ utiče na hormon koji izaziva stres i pomaže u borbi sa posledicama stresnih stanja. Pruža sjajnu pomoć u psihoterapiji, pa utiče i na smanjenje depresije i anksioznosti. Ukoliko imate bilo kakve fizičke ili psihičke zdravstvene tegobe, pre praktikovanja joga vežbi svakako se preporučuje savetovanje sa lekarom ili psihologom. Ne odgovara svima isti tip joge. I naravno, veoma je važno da imate kvalitetnog i školovanog joga instruktora, posebno ako ste početnik, jer je u pitanju disciplina koju valja prilagoditi individualnim potrebama pojedinca, pa se samostalno sprovođenje meditacija, fizičkih vežbi i vežbi disanja ne preporučuje.
Be the first to comment