Endokrini sistem posmatran kroz osjećanja

Endokrini sistem je sistem žlijezda u kojima se sintetišu hormoni. Sve to se odvija kao reakcija organizma na informacije iz unutrašnje i spoljašnje sredine. Na ovaj način se regulišu mnoge aktivnosti kao što su metabolizam, seksualne aktivnosti, rast , količina vode i minerala u organizmu.

Poremećaj funkcije rada štitne žlijezde psihološki je pokrenut usled jednog ili više različitih neprijatnih osjećanja. Najčešce su to ljutnja, strah, krivica, griža savjesti. Pojačana funkcija se zove hipertireoza. Kod takvih pacijenta može biti prisutan strah ili iskustvo gubitka bliske osobe. Sa strahom od smrti se, na primjer, ne suočava osoba nego se od njega brani potiskivanjem i poricanjem, ali on ostaje zabilježen na licu u vidu iskolačenih očiju. Radi se o prenapregnutom pacijentu koji ima tendenciju precjenjivanja svoje snage i pretjerivanja s naporima. Ovi pacijenti često rano sazrijevaju i prerano preuzimaju veliku odgovornost na sebe. Žene obolijevaju od hipertireoze 5 puta češće nego muškarci, kao posledica činjenice da još uvijek imaju lošije mogućnosti za iskazivanje ambicije, pa je veća vjerovatnoća da će ta težnja biti potisnuta. Varijanta ženske ambicije koja se uobičajeno javlja kod hipertireoze, npr. može biti, dobiti dijete po svaku cijenu ili dobiti status doktora nauka. Svaka neprijatna emocija, neizrečena, nedorečena, koja je ostala neprogutana i nesvarena, stoji kao knedla u grlu. Taj začarani krug ne vodi zdravlju. Ta ambicija bude kompenzacija za sve ono neizrečeno.

U psihoterapiji, takvim klijentima se pomaže da nauče da sebi daju dozvolu na lično mišljenje i iskazivanje svog stava. Dozvola da se kaže “Ja ne želim to! Želim da…” i pravo da se uživa bez osjećaja krivice.

Hipotireoza

Pacijenti sa nedovoljnim lučenjem štitne žlezde ne pokazuju spremnost da započnu životnu borbu, oni se za život čak i ne interesuju, inertni su i apatični. Ponašanje je pasivno, do potpunog onesposobljavanja. Takve osobe često pate od niskog krvnog pritiska. Pacijentov zadatak je da ne dopusti da ga svi guraju kako žele nego da strpljivo dozvoli sebi da zauzme svoje mjesto. Najjednostavniji tretman liječenja hipotireoze je aktiviranje metabolizma. On se stimuliše kroz fizičku aktivnost (joga ili slično) i osvješćivanje potisnutih želja, te kroz jačanje samopouzdanja.

Dijabetes

Psihički uticaj može da bude etiološki momenat u samom nastanku dijabetesa. Kod ličnosti dijabetičara postoje velike teškoće pri prelazu od infantilne zavisnosti prema nezavisnom stavu odraslog čovjeka, konflikt između pobune i potčinjenosti – problem patološke simbioze. Na osnovu više istraživanja, prisustvo hroničnog straha je potvrđeno kod svih ispitivanih dijabetičara. Organizam se brani od raznih oblika strepnje mobilizacijom šećera. Početni znak dijabetesa je gojaznost. Nerazriješeni konflikti koji proizvode strah i zebnju prenose se na oralne potrebe koje treba da se zadovolje jelom, proždrljivošću – koja stvara hiperglikemiju. Pošto se zadovoljavanje jelom izjednačava sa potrebom za ljubavlju (koja datira iz djetinjstva), kasnije, zbog smetnji u ljubavnom životu nastaje emocionalni doživljaj stalne gladi koji se zadovoljava pretjeranim uzimanjem hrane koja poremećuje metabolizam. Sama bolest naknadno djeluje razorno na psihu bolesnika, a već postojeći strah biva ojačan apatijom, depresijom, hipohondrijom. Ovoj bolesti doprinose osjećaji bola i tuge, kao i manjak sposobnosti da se ljubav daje i prima eksplicitno. Dijabetičar ne pokazuje privrženost, mada žudi za njom. Na nesvjesnom nivou on odbija ljubav iako mu je ona duboko potrebna. Inače, bolesti bubrega u sprezi su sa samoosudom, kriticizmom, razočaranjem i nesrećom. Bubrežnim bolesnicima neprekidno se čini da ih neko obmanjuje i ponižava. Ovakva i slična osećanja izazivaju nezdrave hemijske reakcije u organizmu.

U psihoterapijskom tretmanu liječenja problema dijabetesa, klijent jača odraslog u sebi, jača se samopouzdanje, radi se na emocionalnom opismenjavanju ličnosti i pozitivnom unutrašnjem govoru.

Važno je shvatiti da prošlost ne može biti bolja nego što je bila, ali isto tako budućnost može biti bolja nego što mislimo!

Nađa Pekić
About Nađa Pekić 10 Articles
Osnovne i specijalističke studije psihologije završila na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, sa prosječnom ocjenom 9,70. Bila je student generacije. Već petu godinu je u edukaciji za psihoterapeuta transakcione analize, na Psihopolisovom institutu. Oblasti interesovanja su joj istraživačka psihologija, savjetodavni rad i psihoterapija.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


four + 10 =