Emocije kao uzročnici bolesti

Da li vjerujete da je u zdravom tijelu zdrav duh? Ja i ne baš. Prije bih rekla da je u zdravom duhu zdravo tijelo. Čovjek ne može da bude zdrav sve dok pojedine segmente svog života kontinuirano skriva od svijesti. Tamna strana medalje ga jača i pruža šansu za promjenom. Samo ako je čovjek spreman da okrene medalju i nastavi novi, zdraviji put.

Kako nastaju bolesti?

Simptom bolesti je uvijek u jakoj korelaciji sa onim što nam fali. To je ono što sebi ne priznajemo i guramo pod tepih. Emocije, vežu dobro i loše za tijelo. Mnogo prije sebi priznate da ste srećni nego da osjećate krivicu. Istina, lakše je opisati neko prijatno osjećanje, ma kako se zvalo. Upravo, ta druga strana, zvana neprijatnost je najveći uzročnih bolesti kod čovjeka. Obično se povezuje genetika, stil života i događaji sa bolestima. Ima u tome istine, ali indirektne. Ako imate nekog poznanika koji ima problem sa štitnom žlijezdom, on će reći da je zbog stresnog posla, genetike od majke, manjka joda u organizmu obolio. Međutim, ako ta osoba okrene onu tamnu stranu medalje shvatiće da ta knedla u grlu ima porijeklo ćutnje, neizrečenog. Tu može da stoji emocija ljutnje, straha ili krivice. Ako je emocija, ipak, progutana a nesvarena, ona će da načne želudac. Ako je nesvarena i ne može vani, ona će da traži utočište po drugim organima.

Ne može se sa preciznošću povezati određena emocija sa određenim bolestima, ali se može pronaći uzrok.

Dalke na interesantan način opisuje najzloćudniju bolest. Opisuje je kao posledicu ljubavi koja se ne živi. To je sputana, izopačena ljubav. S razlogom, srce je jedini organ koji ne napada ta opaka bolest. U osnovi toga leži neprepoznavanje ličnih ili tuđih emocija ili emocionalna nepismenost. Zvuči grubo, ali istinito.  Opismenjavanje je od životnog značaja. To znači da uz razgovor, savjetovanje sa psihologom ili psihoterapeutom, možete sebi da pomognete da naučite da čitate i kontrolišete emocije. Da, baš da ne dopustite da vas ne preplavi ljutnja, koju ćete da pravdate kroz afekat.

Svaki čovjek ima pravo na emocije. Treba ih prepoznati, pustiti van, jer oni su dio nas. Možda su vas učili da se ne treba ljutiti. Možda su vam govorili da plakanje nije za muškarce. Možda su vam pričali o tome kako ste vi krivi za njihov razvod. Možda su vas ubijedili da, kad imate problem, ćutite i trpite. Pogrešno su vas naučili. Takvi životni koncepti mogu biti pogubni za vaša uvjerenja i vaše zdravlje. Imate apsolutno pravo i na strah i na ljutnju, ako odgovara stvarnom izazovu, ako se ispolji u adekvatnom momentu. Ako ne, razvija se skrivena često u sebi gajena kivnost pa i mržnja koja djeluje destruktivno i samodestruktivno.

Oni koji su prijeke naravi, preambiciozni, teže savršenstvu, imaju negativan stav o drugima, često su nezadovoljni i depresivni i kroz vrijeme razviju neku od kardiovaskularnih bolesti.

Psihosomatske bolesti se prema američkoj psihijatrijskoj klasifikaciji DSM dijele na:

  1. Kožne bolesti (akne, urtikaria, neurodermatitis, angioneurotični edem),
  2. Digestivne bolesti (kardio i pilorospazam, gastrični ulkus, duodenalni ulkus, kolopatije, ulcerozni kolitis, regionalni enteritis),
  3. Respiratorne bolesti (bronhijalna astma i tuberkuloza),
  4. Kardiovaskularne bolesti (koronarna bolest, esencijalna hipertenzija, aritmije),
  5. Endokrine bolesti (diabetes mellitus, hiperinsulizam, hipoglikemija, hipertireodizam),
  6. Reumatološke bolesti (reumatoid artritis, sakroiliačni bol),
  7. Ginekološke bolesti (bolne menstruacije, virusi),
  8. Ostalo (gojaznost, alergične reakcije, migrena i tenziona glavobolja, pruritus ani).

 

U nastavku, pisaću vam o svakoj bolesti posebno i njihovim psihičkim uzročnicima. Do tada imate pozdrav od mene i podršku da promijenite sebe nabolje.

 

Nađa Pekić
About Nađa Pekić 10 Articles
Osnovne i specijalističke studije psihologije završila na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, sa prosječnom ocjenom 9,70. Bila je student generacije. Već petu godinu je u edukaciji za psihoterapeuta transakcione analize, na Psihopolisovom institutu. Oblasti interesovanja su joj istraživačka psihologija, savjetodavni rad i psihoterapija.

1 Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


13 − four =