Učenje za ispite, pisanje radova, odlazak na trening, kafa sa prijateljima, odlazak u bioskop, kontrola kod zubara… Od čega početi? Ponekad imamo toliko obaveza da nam se čini da je najlakše da ih sve ostavimo za kasnije.
“Dobrovoljno odlaganje važnih obaveza i njihova zamena onim zadacima koji nisu prioritetni, ali koji donose trenutno zadovoljstvo”, naziva se prokrastinacija.
Prokrastinacija nije lenjost. Dok lenje osobe prosto nije briga za obaveze, kod prokrastinatora postoji svest o važnosti obaveza, ali one se dovode u vezu sa neprijatnostima pa se zbog toga odlažu. Osoba koja odlaže odlazak kod lekara jer se plaši da će dobiti loše rezultate ili student koji ne uči iz straha da će svakako pasti ispit, samo su neki od primera. Odlaganje neprijatnosti je svojevrsna nagrada, stoga se ovo ponašanje učvršćuje i postaje navika.
Neki od oblika prokrastinacije jesu: odlaganje obaveza dok ne budemo raspoloženi, dok ne budemo motivisani da ih obavimo, rad u poslednji čas, jer smo uvereni da bolje funkcionišemo pod pritiskom, stalno prepisivanje lista obaveza umesto da jednu po jednu završimo, odvraćanje pažnje, kada se fokusiramo na npr. sređivanje radnog prostora umesto da počnemo da učimo, izbegavanje mesta, situacija i osoba koje su u vezi sa zadatkom koji treba obaviti, okrivljavanje spoljašnjih faktora (Komšije puštaju glasnu muziku, ne mogu tako da učim.)
Šta učiniti?
Prvi koraci u prevazilaženju prokrastinacije jesu prepoznavanje da problem postoji i razumevanje razloga zašto prokrastiniramo. Postoji više potencijalnih razloga:
- Osećaj da nemamo dovoljno vremena ili dovoljno iskustva za obavljanje zadatka
- Strah da ćemo biti nagrađeni dodatnim odgovornostima
- Strah od kritike i osuđivanja
- Osećaj da nismo spremni za toliku odgovornost
- Nesigurnost po pitanju mogućih ishoda
- Nesigurnost šta je tačno potrebno za izvršavanje zadatka
- Strah od suočavanja – prisutan u situacijama kada je moguć sukob sa šefom, kolegama, profesorima, klijentima
- Uverenje da je zadatak prelak za nas, pa stoga nismo motivisani da ga uradimo
Naredni korak je usvajanje obrazaca koji će nam pomoći da se motivišemo i nateramo na izvršenje zadataka. Možemo da odredimo nagrade koje slede nakon uspešno izvršenog zadatka (Ako ispunim svaki cilj za danas, uveče mogu da se nagradim šetnjom ili gledanjem filma.). Dobro je i napraviti plan, svaki zadatak podeliti na nekoliko manjih, pa ići korak po korak. Svakako treba odrediti prioritete i najpre se njima baviti, iako su možda najteži pa nam nisu dragi. Možemo i da koristimo neku od tehnika učenja. Odlična strategija je i zajedničko učenje i preslišavanje, jer postoji obavezivanje, osećaj odgovornosti i strah da se ne iznevere kolege.
Be the first to comment